Zahvaljujući Bogoslavu Šuleku koristimo riječi brzojav, djelokrug, parobrod, dojam, poduzetnik…

125. godišnjica smrti Bogoslava Šuleka – hrvatskog polihistora, jezikoslovca, publicista i prirodoslovca

Bogoslav Šulek u Bratislavi završava pravni i teološki studij. Došao je u Brod 1838., naučio hrvatski i uključio se u politički i kulturni život Hrvatske. U Zagrebu počinje raditi u tiskari 1839., a nastavlja kao novinar i urednik te znanstvenik. Priključio se hrvatskom narodnom preporodu 1841., od 1866. bio je član JAZU, a njen tajnik od 1874. do smrti. Šulek je svojim djelom i napornim radom ostvario mnoge ideje narodnih preporoditelja o napretku kulture, znanosti i gospodarstva. Bio je urednik Danice, Novina Horvatskih, Slavonskih i Dalmatinskih, Slavenskoga juga i Pozora. Utemeljitelj je hrvatske publicistike. Autor je političkoga spisa Šta naměravaju Iliri (1844.) koji predstavlja programsku osnovu narodnoga preporoda među Južnim Slavenima.
Njegova uloga u formiranju hrvatskog znanstvenog nazivlja je ogromna; zaslužan je za botaničko, fizikalno, kemijsko, glazbeno, šumarsko i vojno nazivlje. Šulek je u prvom redu leksikograf, ali značajno mjesto u njegovu opusu predstavljaju pravni tekstovi i jezikoslovne rasprave vezane uz pravopis.
Zanimljive su Šulekove tvorenice, riječi koje su postale sastavnim dijelom hrvatskoga jezika: brzojav, brzojaviti, djelokrug, parobrod, nadoći, naobraziti, čunj, dojam, dragulj, geslo, glasovir, gmaz, hir, izravan, klesar, kolodvor, latica, poduzetnik, neboder, pelud, plin, pustolov, slavoluk, tvrtka, velegrad, brojka, pogon, krivulja, kisik, vodik, dušik, glazba, skladba, predodžba i druge.
Šulek je preminuo 30. studenoga 1895. u Zagrebu.
Više o BOGOSLAVU ŠULEKU

Dijelite ovu objavu:
Skip to content